Arhiva kategorije: Zakon Božji

Dva pogleda na Istinu iz Biblije

Dva pogleda na Istinu iz Biblije

Pročitajte, uporedite s Biblijom i neka vas Duh Sveti uvede u svu Istinu.

Mnogo je različitih tumačenja, ali samo Duh Sveti uvodi u Istinu koja oslobađa.

Evo jednog napisa sa facebooka, a poslije njega je komentar koji sam ostavila na facebooku:

Uwe Müller‎ primatelj Biblijski Forum

Zakon i milost (W. MacDonald)

Zakon i milost dva su nasuprotna načina na koje Bog postupa s ljudskim rodom. Možemo ih opisati kao dva različita načina na koje on iskušava čovjeka. Ili možemo razmišljati o njima kao o dva saveza koje je on sklopio sa svojim narodom: “Jer Zakon bijaše dan po Mojsiju, a milost i istina po Isusu Kristu postade” (Iv 1,17).

Prema načelu Zakona, osoba prima ono što je zaradila ili zaslužila. Pod milošću osoba je pošteđena od onoga što zaslužuje i prima neopisive darove – i to sve kao besplatan dar. Ova dva načela opisana su u Rimljanima 4,4-5:

“A onomu koji radi plaća se ne računa po milosti, nego po dugu. Onomu koji pak ne radi, a vjeruje u Onoga koji opravdava bezbožnika, njemu se vjera njegova uračunava u pravednost.”

Milost i Zakon uzajamno se isključuju, što znači da se ne mogu miješati. “A ako milošću, nije više po djelima; inače milost nije više milost” (Rim 11,6a).

Zakon je uvjetan savez u kojem Bog kaže: “Ako poslušaš, nagradit ću te, ali ako budeš neposlušan, morat ću te kazniti.” Milost je bezuvjetan savez u kojem Bog kaže: “Blagoslovit ću te besplatno.”

Zakon govori: “Čini to”, dok milost govori: “Vjeruj.” Ali vjerovati nije uvjet, već samo razuman odgovor stvorenja na njegovog Stvoritelja. I vjera ne donosi zaslugu; nitko ne može biti ponosan što je povjerovao u Gospodina. Osoba je glupa ako ne povjeruje u jedinu potpuno pouzdanu Osobu u svemiru.

Pod Zakonom, traži se svetost, ali ne daje se nikakva snaga za svet život. Pod milošću, svetost se naučava (Tit 2,11-12) i dana je potrebna snaga za nju. Netko je to ovako izrazio: “Zakon zahtijeva snagu od onoga koji je nema i proklinje ga zato što je ne može pokazati. Milost daje snagu onome tko je nema i blagoslivlja ga kad je pokazuje.”

Zakon donosi prokletstvo: “Proklet svaki koji ne ustraje da u svemu izvrši ono što je napisano u knjizi Zakona” (Gal 3,10b). Milost donosi blagoslov: “No opravdani su besplatno njegovom milošću kroz otkupljenje što je u Kristu Isusu” (Rim 3,24).

Pod Zakonom ohrabruje se hvalisanje, ali ono je isključeno pod milošću. “Gdje je dakle hvastanje? Isključeno je. Po kojem Zakonu? Djela? Ne, nego po Zakonu vjere” (Rim 3,27).

Pod Zakonom ne može postojati sigurnost spasenja – nikada se nije moglo znati je li osoba napravila dovoljno dobrih djela (ili odgovarajućih dobrih djela). Pod milošću postoji potpuna sigurnost zato jer je spasenje dar – možemo znati kada smo primili dar!

Osoba pod Zakonom ne može imati pravu sigurnost zato jer ne može biti sigurna da će nastaviti ispunjavati zahtjeve. Pod milošću vjernik uživa vječnu sigurnost (Iv 10,27-29) zato jer njegovo spasenje ovisi o savršenom djelu Kristovom.

Nema spasenja po Zakonu. Bog nikada nije namjeravao da bi se itko trebao spasiti po tom načelu. Svrha Zakona je pokazati osobi da je grešnik. “Po Zakonu je naime samo spoznaja grijeha” (Rim 3,20b), a ne spoznaja spasenja.

Spasenje je po milosti (Ef 2,8-9). Ono je besplatan, nezaslužen dar od Boga onima koji prihvate Gospodina Isusa Krista kao svoju jedinu nadu za nebo.

Zakon pobuđuje grijeh (Rim 7,8-13), a milost ga prezire. Kad stavimo grešnog čovjeka pod Zakon, on odmah želi činiti ono što je zabranjeno. To nije krivica Zakona, već odaziv grijeha čovjekove grešne naravi. Grijeh se prezire pod milošću. Sjećanje na to koliko su naši grijesi koštali Spasitelja čini nas spremnima da se okrenemo od njih.

Pod Zakonom djelo nikada nije dovršeno. Zato je na kraju tjedna rada dolazila subota ili sedmi dan. Milost nam govori o dovršenom djelu i zato započinjemo tjedan danom Gospodnjim – našim danom odmora.

Zakon govori što čovjek mora činiti. Milost otkriva što je Bog već učinio u Kristu.

  • Zakon je sustav ropstva (Gal 4,1-3), a milost je sustav slobode (Gal 5,1). Ljudi pod Zakonom su sluge, a ljudi pod milošću su sinovi i kćeri.
  • Zakon kaže: “Trebaš voljeti…” Ali milost kaže: “Bog je tako ljubio…”
  • Zakon kaže: “Čini tako i živjet ćeš.” Milost kaže: “Živi pa ćeš činiti.”
  • Zakon kaže: “Pokušaj i budi poslušan.” Milost kaže: “Vjeruj i budi poslušan.”
  • Zakon zahtijeva. Milost udjeljuje usluge.
  • Zakon osuđuje i one najbolje. Milost opravdava i one najgore.
  • Zakona se treba držati. Milost je ono što nas drži.
  • Zakon ostavlja osobu bez opravdanja. Milost osigurava Zagovornika.

Pod Zakonom neposlušan sin izveden je izvan grada i kamenovan na smrt (Pnz 21,18-21). Pod milošću izgubljeni sin može priznati svoj grijeh i vratiti se u zajedništvo doma svojega oca (Lk 15,21-24).

Pod Zakonom ovce umiru za pastira. Pod milošću Pastir umire za ovce (Iv 10,11).

Uzvišenost milosti opisana je na sljedeći način: Milost ne traži dobre ljude koje može potvrditi zato jer dobrotu ne potvrđuje milost, nego pravda, već ona traži osuđene, krive, one koji su ostali bez riječi i bespomoćne koje može spasiti, posvetiti i proslaviti.

Martin Luther rekao je da, ako možete pravilno razlikovati Zakon i milost, onda trebate zahvaliti Bogu za svoju vještinu i smatrati se sposobnim teologom.

Gordana Mišić
“Pod Zakonom ovce umiru za pastira. Pod milošću Pastir umire za ovce (Iv 10,11)”~ 
Uwe Müller

Da li su apostoli nakon Isusovog uznesenja, UMIRALI kao ovce pod Zakonom ili što?? Samo je Ivan umro prirodnom smrću u dubokoj starosti, a ostali apostoli su svi umrli mučeničkom smrću braneći kao ovce svog Pastira. Znači li to da Pastir nije bio milostiv i prema njima i da nije dao svoj život i za njih?

Uoči nešto:

  1. Ivanova 4,9 U ovom se očitova ljubav Božja u nama: Bog Sina svoga jedinorođenoga posla u svijet da živimo po njemu.

A kako se OČITOVALA ta Kristova Ljubav?

 

Ponovljeni zakon 11,1    Ljubi, dakle, Jahvu, Boga svoga, i vrši u sve dane njegove naredbe, njegove zakone, uredbe i zapovijedi.

Ponovljeni zakon 26,16            Jahve, Bog tvoj, naređuje ti danas da vršiš ove zakone i uredbe. Drži ih, dakle, i vrši svim srcem svojim i svom dušom svojom.

 

To isto i sam Krist propovijeda:

 

Ivan 14,15   Ako me ljubite, držite zapovijedi moje!

Ivan 14,21   Tko ima zapovijedi moje i drži ih, on je onaj, koji me ljubi. A tko ljubi mene, njega će ljubiti Otac moj, i ja ću ga ljubiti i objavit ću mu sebe samoga.”

Ivan 14,24   Tko mene ne ljubi, riječi mojih ne čuva. A riječ koju slušate nije moja, nego Oca koji me posla.

 

Ivan 15,17   Ovo vam zapovijedam: da ljubite jedni druge.

 

A kako se drži ta “zapovijed” Isusova, ako su Otac i Sin jedno?

 

Levitski zakonik 22,31  “Moje zapovijedi držite i vršite ih. Ja sam Jahve!

Levitski zakonik 26,14  “Ali ako me ne poslušate i u djelo ne provedete sve ove moje zapovijedi;

Levitski zakonik 26,15  ako odbacite moje zakone, pogazite moje naredbe i prekršite moj Savez, ne provodeći u djelo sve moje zapovijedi,

Levitski zakonik 26,43  Zemlja će, ostavljena od njih, namiriti svoje subote kad ostane pusta zbog njih. A oni će ispaštati svoju krivnju što su odbacili moje zapovijedi; što su prezreli moje zakone.

 

Ponovljeni zakon 4,40  Drži njegove zakone i njegove zapovijedi koje ti dajem danas da dobro bude tebi i tvojoj djeci poslije tebe; da dugo poživiš na zemlji koju ti Jahve, Bog tvoj, daje ZAUVIJEK.

 

PREMA KOME I KADA BOG ISKAZUJE SVOJE MILOSRĐE?

 

Ponovljeni zakon 5,10   a iskazujem milosrđe tisućama koji me ljube i vrše moje zapovijedi.

 

  1. Ivanova 2,4 Tko veli: “Poznajem ga”, a zapovijedi njegovih ne čuva, lažac je, u njemu nema istine.
  2. Ivanova 3,22 I što god ištemo, primamo od njega jer zapovijedi njegove čuvamo i činimo što je njemu drago.
  3. Ivanova 3,24 I tko čuva zapovijedi njegove, u njemu ostaje, i On u njemu. I po ovom znamo da on ostaje u nama: po Duhu kojeg nam je dao.
  4. Ivanova 5,2 Po ovom znamo da ljubimo djecu Božju: kad Boga ljubimo i zapovijedi njegove vršimo.
  5. Ivanova 5,3 Jer ljubav je Božja ovo: zapovijedi njegove čuvati. A zapovijedi njegove nisu teške.
  6. Ivanova 1,6 A ovo je ta ljubav: da živimo po zapovijedima njegovim. To je zapovijed, kao što čuste od početka, da u njoj živite.

 

Prema tome, nema tu razdjeljivanja na prije i poslije Krista, jer sve je zapovijedi dao jedno te isti Bog. Ako smo pod milošću, to samo znači da nam je Bog DAROVAO SEBE da bismo živjeli životom kakvim je Krist živio, a On je do kraja bio POSLUŠAN ZAKONU.

Zakon ne opravdava, to je jasno, ali čovjek koji je primio dar života vječnog, neće raditi djela protivna Božjem Zakonu, izrečenom Božjim glasom i zapisanih Njegovim prstom na gori Sinaj, a sve to se nalazi zapisano i u nanovorođenoj djeci Božjoj.

U Virovitici dana 30.03.2017.                                                     Gordana Mišić

Tko pomišlja da promijeni Zakon?

“Unatoč jakog antijevrejskog utjecaja, nedjelja nije sve do Konstantinovog zakona 7. ožujka 321. godine prihvaćena kao opći kršćanski blagdan. Za promjenu dana odmora i bogoslužja odgovorne su u prvom redu vođe rimske i aleksandrijske crkve. Crkveni povjesničar Euzebije, suvremenik cara Konstantina, piše: “Sve što je trebalo činiti u subotu, mi smo prenijeli na Dan Gospodnji, kao pogodniji dan, koji ima prvenstvo i uživa veći ugled nego židovska subota”.
Da je i poslije Konstantinovog zakona o obveznom svetkovanju “Sunčevog dana” ili tjedna bilo kršćana koji su ostali vjerni svetkovanju subote, svjedoči izglasavanje 29. Kanona na saboru u Laodikeji 364. godine, koji glasi: “Kršćani ne smiju se povode za židovskim običajima i ne smiju lenstvuju subotom, već moraju raditi tog dana; oni moraju poštivati ​​dan Gospodnji i, koliko je moguće, ne rade u taj dan “(Mirko Golubić, Subota i nedjelja: u Bibliji i povijesti, 114).

Iz navedenog je dobiven odgovor na pitanje u naslovu.
Dakle, crkveni povjesničar Euzebije, suvremenik cara Konstantina je jasno i glasno rekao i zapisao:
“Sve što je trebalo činiti u subotu, MI SMO prenijeli na Dan Gospodnji, kao pogodniji dan, koji ima prvenstvo i uživa veći ugled nego židovska subota”.

Što kaže Riječ Božja?

Izlazak 31,15 Šest dana smije se raditi, a sedmi je dan subota, odmor sveti Gospodu. Tko radi u dan subotni, neka se kazni smrću.

Izlazak 16,25 Mojsije zapovjedi: “Jedite to danas; jer je danas subota Gospodnja! Danas nećete ništa naći na polju.

Izlazak 16,26 Šest dana skupljajte! Sedmi je dan subota; taj dan nema ništa!”

Postanak 2,2 I sedmoga dana Bog dovrši svoje djelo koje učini. I počinu u sedmi dan od svega djela koje učini.

Postanak 2,3 I blagoslovi Bog sedmi dan i posveti, jer u taj dan počinu od svega djela svoga koje učini.

Izlazak 20,11 Ta i Jahve je šest dana stvarao nebo, zemlju i more i sve što je u njima, a sedmoga je dana počinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotni.

 

Ako je sam BOG posvetio i blagoslovio DAN SUBOTNJI, onda je to Gospodnji dan, a ne onaj kojeg neki čovjek (ma tko on bio) proglasi danom Gospodnjim.

 

Bog je tako nešto predvidio:

Daniel 7,25 On će govoriti drske govore proti Svevišnjemu i gledat će da utamani svece Svevišnjega i pomišljat će na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni će biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena.

 

Isus je jasno naglasio:

Matej 24,20 Molite se, da ne padne bijeg vas u zimu ili u SUBOTU!

Ivan 19,31 Bila je priprava. I Židovi zamoliše Pilata, da bi se raspetima prebile golijeni, i da bi se skinuli, da ne bi tjelesa ostala na križu u subotu. ONA SUBOTA BILA JE NAIME VELIK DAN.

Djela apostolska 2,20 Sunce će se prometnut u tminu, a mjesec u krv prije nego svane DAN GOSPODNJI VELIK I SLAVAN.

Ezekiel 30,3 Jer je blizu dan, blizu je DAN GOSPODNJI, tamni dan. On će biti vrijeme kazne narodima.

  1. Petrova 3,10 Kao tat će doći Dan Gospodnji u koji će nebesa trijeskom uminuti, počela se, užarena, raspasti, a zemlja i djela na njoj razotkriti.

Amen!

U Virovitici, 05.06.2016., nedjelja, 12:45h                                                    Gordana Mišić

Opravdanost i Zakon

Ponovljeni zakon 6,20 A kad te sutra zapita tvoj sin: što su te upute, zakoni i uredbe što ih je Jahve, Bog naš, vama propisao –
Ponovljeni zakon 6,21 kaži svome sinu: `Bili smo faraonovi robovi u Egiptu, ali nas je Jahve izveo iz Egipta jakom rukom.
Ponovljeni zakon 6,22 Na naše je oči Jahve učinio velike i strašne znakove i čudesa protiv Egipta, protiv faraona i protiv svega doma njegova,
Ponovljeni zakon 6,23 a nas je odande izveo da nas dovede i dade nam zemlju koju je zakletvom obećao ocima našim.
Ponovljeni zakon 6,24 I naredio nam je Jahve da sve ove naredbe vršimo u strahopoštovanju prema Jahvi, Bogu svome, da bismo uvijek bili sretni i da živimo kao što je to danas.`
Ponovljeni zakon 6,25 Naša će, dakle, pravednost biti: držati i vršiti sve ove zapovijedi pred Jahvom, Bogom našim, kako nam je naredio.

Da li se Kristovim 1. dolaskom, ukida držanje i vršenje Božjih zapovijedi? Što kaže sam Isus Krist?

Matej 5,17      “Ne mislite da sam došao ukinuti Zakon ili Proroke. Nisam došao ukinuti, nego ispuniti.”
Ivan 15,22       Da nisam došao i da im nisam govorio, ne bi imali grijeha; no sada nemaju izgovora za svoj grijeh.

Kako su to shvatili Kristovi učenici i suvremenici?

1. Ivanova 3,4  Tko god čini grijeh, čini i bezakonje; ta grijeh je bezakonje.
Rimljanima 2,13         Ne, pred Bogom nisu pravedni slušatelji Zakona, nego – izvršitelji će Zakona biti opravdani.
Rimljanima 5,9           Mnogo ćemo dakle većma biti po njemu spašeni od gnjeva, kad smo sad opravdani krvlju njegovom.
Galaćanima 2,16         Ali znamo: čovjek se ne opravdava po djelima Zakona, nego vjerom u Isusa Krista. Zato i mi u Krista Isusa povjerovasmo da se opravdamo po vjeri u Krista, a ne po djelima Zakona jer se po djelima Zakona nitko neće opravdati.
Galaćanima 2,17         Ako se pak po tome što zaiskasmo opravdati se u Kristu očitovalo da smo i mi grešnici, nije li onda Krist u službi grijeha? Nipošto!
Galaćanima 2,18         Doista, ako ponovno gradim što sam bio srušio, pokazujem da sam prijestupnik.
Galaćanima 2,19         Ta po Zakonu ja Zakonu umrijeh da Bogu živim. S Kristom sam razapet.
Galaćanima 2,20         Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist. A što sada živim u tijelu, u vjeri živim u Sina Božjega koji me ljubio i predao samoga sebe za mene.
Galaćanima 2,21         Ne dokidam milosti Božje! Doista, ako je opravdanje po Zakonu, onda je Krist uzalud umro.
Titu 3,7            Da opravdani milošću njegovom, po nadi budemo baštinici života vječnoga.
Rimljanima 5,1           Opravdani dakle vjerom, u miru smo s Bogom po Gospodinu našem Isusu Kristu.
Jakovljeva 2,20            A hoćeš li znati, o čovječe ludi, da je vjera bez djela mrtva?
Jakovljeva 2,26            Jer kao što je tijelo bez duha mrtvo, tako je i vjera bez djela mrtva.
Jakovljeva 4,17            Jer tko zna dobro činiti i ne čini grijeh mu je.
Rimljanima 8,3           Uistinu, što je bilo nemoguće Zakonu, jer je zbog tijela onemoćao, Bog je učinio: poslavši Sina svoga u obličju grešnoga tijela i s obzirom na grijeh, osudi grijeh u tijelu
Rimljanima 8,4           da se pravednost Zakona ispuni u nama koji ne živimo po tijelu nego po Duhu.
Rimljanima 8,5           Da, oni koji žive po tijelu, teže za onim što je tjelesno; a koji po Duhu, za onim što je Duhovo:
Rimljanima 8,6           težnja je tijela smrt, a težnja Duha život i mir.
Rimljanima 8,7           Jer težnja je tijela protivna Bogu: zakonu se Božjemu ne podvrgava, a i ne može.
Rimljanima 8,8           Oni pak koji su u tijelu, ne mogu se Bogu svidjeti.
Rimljanima 8,9           A vi niste u tijelu, nego u Duhu, ako Duh Božji prebiva u vama. A nema li tko Duha Kristova, taj nije njegov.
Rimljanima 8,10         I ako je Krist u vama, tijelo je doduše mrtvo zbog grijeha, ali Duh je život zbog pravednosti.
Titu 3,5            on nas spasi ne po djelima što ih u pravednosti mi učinismo, nego po svojem milosrđu: kupelji novoga rođenja i obnavljanja po Duhu Svetom.
Galaćanima 3,27         Jer koliko vas se god u Kristu krstiste, Krista obukoste.
Kološanima 3,10         i obukoste novoga, koji se obnavlja za spoznanje po slici svoga Stvoritelja!
Rimljanima 13,8         Nikomu ništa ne dugujte, osim da jedni druge ljubite. Jer tko drugoga ljubi, ispunio je Zakon.
Kološanima 3,9           Ne varajte jedni druge! Jer svukoste staroga čovjeka s njegovim djelima.
Kološanima 3,17         I sve što god riječju ili djelom činite, sve činite u imenu Gospodina Isusa, zahvaljujući Bogu Ocu po njemu!
1. Solunjanima 5,18    U svemu zahvaljujte! Jer to je za vas volja Božja u Kristu Isusu.
Amen!

Ako me ljubite?!….

Ivan 14,15       “Ako me ljubite, zapovijedi ćete moje čuvati.”

1. Petrova 1,22            Pošto ste posluhom istini očistili duše svoje za nehinjeno bratoljublje, od srca žarko ljubite jedni druge.

1. Ivanova 2,15           Ne ljubite svijeta ni što je u svijetu. Ako tko ljubi svijet, nema u njemu ljubavi Očeve.

 

Treba znati što znači ljubiti jedni druge, a ne ljubiti svijet i što je u svijetu. To se može razlučiti tek kada svih 10 Božjih zapovijedi imamo u srcu i umu i po njima živimo. Tada se očituje prava ljubav Božja u nama i kroz nas prema našim bližnjima.

 

1. Ivanova 5,3 Jer ljubav je Božja ovo: zapovijedi njegove čuvati. A zapovijedi njegove nisu teške.

Otkrivenje 14,12          U tom je postojanost svetih – onih što čuvaju zapovijedi Božje i vjeru Isusovu.
Bojiš se ljudi, svega i svačega, a najmanje Boga, prema kom bi trebao imati STRAHOPOŠTOVANJE.

Propovjednik 12,13     Čujmo svemu završnu riječ: „Boj se Boga, izvršuj njegove zapovijedi, jer – to je sav čovjek.
Propovjednik 12,14     Jer sva će skrivena djela, bila dobra ili zla, Bog izvesti na sud.“

Amen!

DAN POMIRENJA – Jubilejska godina

1. Tko jedino može proglasiti „dan pomirenja“, odnosno godinu oprosta?
2. Tko jedino ima vlast otvoriti i zatvoriti vrata kraljevsta nebeskog?
3. Papa na zemlji ili jedino Bog na nebu?
4. Šta kaže Božja Riječ?

1. „Jubilejsku godinu“, odnosno oprosnu godinu proglašava SAM BOG!
Kako i kada i zašto??? Što je to „sedma godina“ i što je to „jubilejska godina“ u Bibliji?
Evo razjašnjenja:

Levitski zakonik 25, 1.-13.
1

Sedma godina

Jahve reče Mojsiju na Sinajskom brdu: 2»Govori Izraelcima i kaži im:

‘Kad uđete u zemlju koju vam dajem, neka ta zemlja održava Jahvin subotnji počinak. 3Šest godina zasijavaj svoju njivu, šest godina svoj vinograd obrezuj i beri njegov plod. 4Ali sedme godine neka i zemlja uživa subotnji počinak, Jahvinu subotu: svoje njive ne zasijavaj niti obrezuj svoga vinograda. 5Što samo od sebe uzraste na tvojoj njivi nemoj žeti niti beri grožđe s neobrezane loze. Neka to bude zemlji godina počivanja. 6Zemljišni počinak neka vam priskrbi prehranu: tebi, tvome sluzi, tvojoj sluškinji, tvome najamniku koji s tobom živi; 7a i tvojoj stoci i zvjeradi u tvojoj zemlji neka njezini plodovi služe za hranu.’«

8

Jubilejska godina

»Nabroj sedam sedmica takvih godina, sedam puta sedam godina. Sedam sedmica godina iznosit će ti četrdeset devet godina. 9A onda zaori u trubu! U sedmome mjesecu, desetoga dana toga mjeseca, na Dan pomirenja, zatrubite u trubu širom svoje zemlje. 10Tu pedesetu godinu proglasite svetom! Zemljom proglasite oslobađanje svim njezinim stanovnicima. To neka vam bude jubilej, oprosna godina. Neka se svatko vaš vrati na svoju očevinu; neka se svatko vrati k svome rodu! 11Ta pedesetogodišnjica neka vam je jubilejska godina: nemojte sijati, nemojte žeti što samo od sebe uzraste niti berite grožđe s neobrezane loze. 12Jer jubilej vam mora biti svet! Hranite se onim što njiva donese od sebe.

13Te jubilejske godine neka se svatko vrati na svoju očevinu.

Tako piše i u mojoj i u vašoj i u papinoj Bibliji, pa kako onda papa može oponašati Boga živoga i sam na zemlji prisvojiti vlast i pravo proglašavanja „jubilejske godine“?

Evo kako:
Daniel 7,25     On će huliti na Svevišnjega, zatirati Svece Svevišnjega; pomišljat će da promijeni blagdane i Zakon, i Sveci će biti predani u njegove ruke na jedno vrijeme i dva vremena i polovinu vremena.

Danijel je takvu osobu kao što je papa, odavno opisao i predvidio za ovo poslijednje vrijeme.

2. U čijoj je nadležnosti „otvaranje i zatvaranje“ vrata kraljevstva nebeskog? Šta kaže Biblija?

Otkrivenje 1, 12-18.
12Okrenuh se da vidim glas koji govoraše sa mnom. I okrenuvši se, vidjeh sedam zlatnih svijećnjaka, 13a posred svijećnjaka netko kao Sin Čovječji, odjeven u dugu haljinu, oko prsiju opasan zlatnim pojasom; 14glava mu i vlasi bijele poput bijele vune, poput snijega, a oči mu kao plamen ognjeni; 15noge mu nalik mjedi uglađenoj, kao u peći užarenoj, a glas mu kao šum voda mnogih; 16u desnici mu sedam zvijezda, iz usta mu izlazi mač dvosječan, oštar, a lice mu kao kad sunce sjaji u svoj svojoj snazi.

17Kad ga vidjeh, padoh mu k nogama kao mrtav. A on stavi na me desnicu govoreći: »Ne boj se! Ja sam Prvi i Posljednji, 18i Živi! Mrtav bijah, a evo živim u vijeke vjekova te imam ključe Smrti i Podzemlja.

Otkrivenje 3,7  I anđelu Crkve u Filadelfiji napiši: “Ovo govori Sveti, Istiniti, Onaj koji ima ključ Davidov i kad otvori, nitko neće zatvoriti; kad zatvori, nitko neće otvoriti:“

Izaija 22,22     I metnuću mu ključ od doma Davidova na rame: kad on otvori, neće niko zatvoriti, i kad on zatvori, neće niko otvoriti.

Otkrivenje 5, 1I vidjeh: na desnici Onoga koji sjedi na prijestolju – knjiga, iznutra i izvana ispisana, zapečaćena sa sedam pečata! 2I vidjeh snažna anđela gdje iza glasa proglašuje: »Tko je dostojan otvoriti knjigu i otpečatiti pečate njezine?« 3I nitko – ni na nebu, ni na zemlji, ni pod zemljom – nije mogao otvoriti knjige i pogledati u nju. 4Briznem u plač jer se nitko ne nađe dostojan otvoriti knjigu i pogledati u nju. 5A jedan od starješina reče: »Ne plači! Evo, pobijedi Lav iz plemena Judina, Korijen Davidov, on će otvoriti knjigu i sedam pečata njezinih.«

3. Tko je dakle to? Papa? NE! To je jasno da jest i bio je i bit će samo i jedino Isus Krist, BOG nebeski! Niti jedan čovjek na zemlji ne može si prisvojiti pravo i vlast da otvara i zatvara vrata kraljevstva nebeskog. Jedino Bog je dostojan otpečatiti zapečaćeno. Jedino je Janje (Isus Krist) toga dostojno, odnosno jedino On ima tu vlast i moć.

4. Božja Riječ je kristalno jasna svakoj osobi koju vodi Duh Istine, a onome koga vodi duh zablude nije važno šta kaže sam Bog, nego jedino slušaju sebe i čovjeka samozvanog boga na zemlji.

Moj dom i ja služit ćemo Bogu živome koji je na nebu, jer „bolje se uzdati u Boga, nego u čovjeka!“

Za one koji žive u zabludi i koji su vođeni čovjekom, evo šta kaže Biblija?!:

Ponovljeni zakon 29, 15.-19.
1

III. SAVEZ S BOGOM

 

Poticaj da Izrael prihvati Savez

Mojsije sazva sav Izrael pa im reče:

»Vidjeli ste na rođene oči sve što je Jahve učinio u zemlji egipatskoj faraonu, svim službenicima njegovim i svoj zemlji njegovoj: 2velike kušnje što su ih vidjele tvoje oči, silne znakove i čudesa! 3Ali vam ne dade Jahve do danas razuma da shvatite, očiju da vidite ni ušiju da čujete.

4Vodio sam vas pustinjom četrdeset godina; odjeća se na vama nije izderala niti su se sandale na vašim nogama raskidale. 5Kruha niste jeli; vina ni drugoga opojnog pića niste pili, da biste znali da sam ja Jahve, Bog vaš.

6Kad stigoste na novo mjesto, Sihon, kralj hešbonski, i Og, kralj bašanski, iziđoše pred nas u boj, ali smo ih potukli. 7Zauzeli smo njihovu zemlju te je predali u baštinu Rubenovcima, Gadovcima i polovini plemena Manašeova.

8Držite i vršite riječi ovog Saveza da uspijevate u svemu što poduzmete.

9Danas stojite svi pred Jahvom, Bogom svojim: vaši plemenski glavari, vaše starješine i vaši nadglednici, svi muževi Izraela, 10djeca vaša, žene vaše i došljak koji je u tvome taboru – od onoga koji ti siječe drva do onoga koji ti nosi vodu – 11da stupite u savez s Jahvom, Bogom svojim, u savez zakletvom potvrđen, što ga Jahve, Bog tvoj, danas s tobom sklapa 12da danas od tebe učini svoj narod i da ti on bude Bog, kako ti je rekao i kako se zakleo tvojim ocima: Abrahamu, Izaku i Jakovu. 13I ne sklapam danas ovaj savez sa zakletvom samo s vama 14nego i sa svakim koji danas stoji ovdje s nama pred Jahvom, Bogom našim, i sa svakim koji danas nije ovdje s nama.«

15

Kazna za neposluh

»Sami znate kako smo boravili u zemlji egipatskoj i kako smo prošli posred naroda kroz koje ste morali proći. 16Vidjeli ste njihove rugobe, njihove kumire od drveta i kamena, srebra i zlata što ih imaju.

17Neka ne bude među vama čovjeka ni žene, roda ni plemena kojemu bi se srce danas odvratilo od Jahve, Boga našega, pa da ide iskazivati štovanje bogovima onih naroda. Neka ne bude među vama korijena koji rađa otrovom i pelinom. 18Neka se nitko, čuvši riječi ovog prokletstva, ne nada blagoslovu kazujući u svome srcu: ‘Bit će mi dobro ako poživim i po prohtjevima srca svoga. Nek’ povodanj utaži žeđ!’

19Takvome neće Jahve nikad oprostiti, nego će se gnjev i ljubomornost Jahvina izliti na tog čovjeka, tako da će se sve prokletstvo zapisano u ovoj knjizi na nj oboriti te će Jahve izbrisati ime njegovo pod nebom.

Amen!

Služba pravednosti – što to znači u praktičnom životu nanovorođene osobe?

Mnogi danas govore da su pod milošću Kristovom i da nas je Njegova milost spasila, pa možemo dalje živjeti u Duhu. Što to praktično znači?

Kada to pitate veliku većinu vjernika ili onih koji sebe takvima smatraju, oni će se koprcati, ali vam neće dati konkretne odgovore s primjerima iz života. Samo će vam govoriti o ljubavi i milosti i pravdenosti i takvim općenitim terminima da bi vam u biti prodali maglu.

Isus Krist ne prodaje maglu. On je konkretan i direktan. Evo što možemo izvući iz Njegovih Riječi:

Ivan 14,15       “Ako me ljubite, zapovijedi ćete moje čuvati.

Ivan 14,21       Tko ima moje zapovijedi i čuva ih, taj me ljubi; a tko mene ljubi, njega će ljubiti Otac moj, i ja ću ljubiti njega i njemu se očitovati.

Ivan 15,10       Budete li čuvali moje zapovijedi, ostat ćete u mojoj ljubavi; kao što sam i ja čuvao zapovijedi Oca svoga te ostajem u ljubavi njegovoj.“

Ako znamo koje je Krist dvije zapovijedi posebno istakao, onda smo se približili praktičnom životu.

Isus je rekao:
Marko 12,29    Isus odgovori: “Prva je: Slušaj, Izraele! Gospodin Bog naš Gospodin je jedini.

Marko 12,30    Zato ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svojega, i iz sve duše svoje, i iz svega uma svoga, i iz sve snage svoje!

Marko 12,31    “Druga je: Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. Nema druge zapovijedi veće od tih.“

Odlično! Ali kako da ljubim Boga? Kako da se to očituje? Kako On može znati da Ga ja ljubim cijelim svojim bićem?

Vrlo lako! Ako pustim Duha Svetoga da djeluje ljubavlju kroz mene, onda će se ta ljubav vraćati Ocu na nebu u vidu zahvalnosti i vršenja svega što je Bogu po volji i čime ću Mu ugoditi.
Ali, šta je Bogu po volji?

Bog je svojim prstom napisao, a glasom izgovorio što je Njegova volja, još na gori Sinaj.

Mnogi danas kažu da je to Mojsijev zakon i da slovo tog zakona ubija. Pogrešno! Ubija nas grijeh. A zakon samo služi točnoj spoznaji grijeha. Ako znam što je grijeh, što je Bogu mrsko, zar ću to činiti, misleći da Bogu ugađam? NE! Ako je Bog nešto rekao, valja Mu biti poslušan, pa makar cio svijet oko mene bio neposlušan. Bog spašava pojedinačno, a ne kolektivno. Niti jedan čovjek ne može umjesto mene platiti za moje počinjene grijehe. To je jasno i zato je Bog sišao na zemlju uzevši narav sluge i postavši obličjem sličan čovjeku pod imenom Isus Krist. Taj je Sin čovječji JEDINI mogao na sebe preuzeti sve moje grijehe, umrijeti grijehu, a ponovo ustati živ i vratiti se odakle je i došao. Ne u prah zemaljski, kao prvi Adam, nego kao Duh životvorni na nebo. Otkrio nam je plan spasenja čovjeka od strane njegovog Stvoritelja. Onaj tko to shvati i prihvati, tko sebe preda Bogu da ga On oblikuje po svojoj volji, taj ima u sebi dar Duha Svetoga kojim je zapečaćen za vječnost. Znači li to da kad čovjek primi taj zalog vječnosti, može dalje činiti nešto protivno Božjoj volji, a samo po svojoj volji? NE! Bude li tako činio, Bog ima „gumicu“ i može ga izbrisati iz Janjetove knjige života koja je na nebu. Hoću li se kockati? Hoću li priznati Krista za svog Spasitelja, a živjeti po svom nahođenju na zemlji, s uvjerenjem da sam spašen? Ja se nebih tako igrala s vječnošću. No, vratimo se praktičnom življenju nanovorođene osobe.

Kad živim u Duhu, po Duhu i za Duha, onda nemam antagonizam prema Njegovim zapovjedima, jer znam da su one za moje dobro. Ne shvaćam ih kao nekakvo moranje, već ih shvaćam kao putokaz na putu za vječnost s Bogom i bližnjima. Upravo zato ih je i Isus predočio u dvije skupine. Prva skupina se odnosi na ljubav prema Bogu, a druga na ljubav prema bližnjima. Prve 4 Božje zapovijedi su također ljubav prema Bogu, a ostalih 6 su ljubav prema bližnjima.
Kako? Evo kako:
Ako ljubim Boga cijelim svojim bićem, onda neću imati drugih bogova osim Njega i neću se klanjati kipovima i neživim predmetima. Neću uzalud izgovarati Božje ime i zaboravljati njegov sveti blagoslovljeni dan. Ako ljubim bližnje kao samu sebe, onda:
neću nepoštivati roditelje i neću ubijati, neću krasti i lažno svjedočiti na bližnje svoje, neću učiniti preljuba (čak ni pomisliti tako nešto činiti), neću ni željeti nešto ili nekoga što i tko mi ne pripada, nego je od moga bližnjega.

To je praktično življenje nanovorođene Božje djece. A kad sve navedeno neću činiti, što je to što hoću činiti? Ne čineći navedeno, ja ću u biti izlijevati dobivenu ljubav od Boga natrag Njemu i oko sebe svojim bližnjima. Biti ću poslušno dijete Božje i koristan član društva.

Amen!

Možemo li imati vječni život, ako nas ne poznaje Bog i ako mi ne poznajemo Njega?

Da vidimo što je to po Bibliji, vječni život?

Ivan 17,3         A ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao – Isusa Krista.

Znači, mi moramo UPOZNATI Boga i Isusa Krista, jer to je život vječni.
A kako možemo upoznati Boga?

Ivan 12,50       I znam: zapovijed njegova jest život vječni. Što ja dakle zborim, tako zborim kako mi je rekao Otac.

Iz ovog stiha je vidljivo da čovjek treba upoznati Božje zapovijedi, jer i one jesu život vječni.
Da bi čovjek upoznao Božje zapovijedi, mora proučavati Božju Riječ (Bibliju) s vjerom.
Čovjek i vjeru prima od Boga.

Djela apostolska 15,9  Nikakve razlike nije pravio između nas i njih: vjerom očisti njihova srca.

A što je u biti ta vjera?

Hebrejima 11,1           A vjera je već neko imanje onoga čemu se nadamo, uvjerenost u zbiljnosti kojih ne vidimo.

Ta vjera nam je dana od Boga svima, ali nisu je i neće je svi ljudi prihvatiti. Božji dar ljudima je i sloboda izbora. Tako da Bog samo kuca na vrata našeg srca, ali ne provaljuje i ne inzistira da Ga prihvatimo (da Mu povjerujemo), ako to svojom voljom ne želimo. Bog je ljubav i On poštuje naše odluke, premda zna da ne prihvaćajući Njega, idemo u vječnu razdvojenost, odnosno drugu smrt.
Bog poštuje našu slobodnu volju, ali uporno kuca i čeka da Ga potražimo i zazovemo. On je spreman u svakom trenutku odazvati se i objaviti se. Mnogi ljudi misle da im se Bog treba objaviti kroz neku viziju ili san ili neko nadnaravno čudo, ali ne mora tako biti. Evo kako još, čovjek može primiti vjeru od Boga?:

Rimljanima 10,17        Dakle vjera je od propovijedanja, a propovijedanje riječju Kristovom.

Rimljanima 4,20          Ali pred Božjim obećanjem nije nevjeran dvoumio, nego se vjerom ojačao davši slavu Bogu,
Judina 1,20     A vi, ljubljeni, naziđujte se svojom presvetom vjerom i molite se u Duhu Svetome!

Znači, na nama je da pozovemo Boga u svoj život tako što ćemo vjerovati da On uistinu postoji.

Hebrejima 11,6           A bez vjere nije moguće ugoditi Bogu; jer onaj, koji hoće da dođe k Bogu, valja da vjeruje, da ima Bog i da plaća onima, koji ga traže,

1. Ivanova 1,9 Ako priznamo grijehe svoje, vjeran je on i pravedan: otpustit će nam grijehe i očistiti nas od svake nepravde.

Dakle, ne traži Bog od nas ono što nam i Sam ne daje. On je nama vjeran i On je taj koji će nas očistiti od naših grijeha. Nemojmo misliti da nas Bog neće prihvatiti takve kakvi jesmo (grešni i prljavi). Isus je lijepo rekao:
Ivan 12,47       Tko čuje moje riječi, ali ih ne drži, ja mu neću suditi, jer ne dođoh da sudim, nego da spasim svijet.

Rimljanima 3,23          Jer svi sagriješiše i nemaju slave Božje.

Rimljanima 5,12          Zato kao što po jednome čovjeku uđe u svijet grijeh, i po grijehu smrt, i tako smrt prijeđe na sve ljude, jer svi sagriješiše,

Rimljanima 5, 18Dakle, grijeh jednoga – svim ljudima na osudu, tako i pravednost Jednoga – svim ljudima na opravdanje, na život! 19Doista, kao što su neposluhom jednoga čovjeka mnogi postali grešnici tako će i posluhom Jednoga mnogi postati pravednici.

20A zakon nadođe da se umnoži grijeh. Ali gdje se umnožio grijeh, nadmoćno izobilova milost: 21kao što grijeh zakraljeva smrću, da tako i milost kraljuje pravednošću za život vječni po Isusu Kristu Gospodinu našemu.

Ako je tome tako, što nam onda valja činiti? Kroz stari i novi zavjet poziv svim ljudima od Boga je isti:

Ezekiel 18,32   Jer meni nije mila smrt onoga koji ima umrijeti, govori svemogući Gospod. “Obratite se i živite!”

Hošea 14,2      Uzmite sa sobom riječi pokajanja! Obratite se Gospodu i recite mu: “Oduzmi svu krivnju i umilostivi se! I mi ćemo ti žrtvovati hvalospjev usana svojih.

Joel 2,12          Ali i sada još govori Gospod: “Svim srcem obratite se k meni posteći, plačući i tugujući!”

Joel 2,13          Razderite srca svoja a ne haljine svoje! Obratite se Gospodu, Bogu svojemu, jer je on milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosrđem i požali nesreću.
Marko 1,15      Govoreći: “Vrijeme se je ispunilo, kraljevstvo je Božje blizu Obratite se i vjerujte u evanđelje!”

Djela apostolska 2,38  Petar im reče: “Obratite se, i svaki od vas neka se krsti u ime Isusa Krista za oproštenje grijeha svojih, i primit ćete dar Duha Svetoga;

Djela apostolska 3,19  Činite dakle pokajanje i obratite se, da se unište grijehi vaši, da dođu vremena okrepe od lica Gospodnjega,

A hoće li me onda Bog poznati? Kako da znam da me Bog prihvaća i želi u kraljevstvu svome za vječnost? Kako da budem siguran ili sigurna da poznajem pravog Boga koji je ujedno i Spasitelj?
Ovo su Božja obećanja:

Ivan 6, 37Svi koje mi daje Otac

doći će k meni,

i onoga tko dođe k meni

neću izbaciti;

38jer siđoh s neba

ne da vršim svoju volju,

nego volju onoga koji me posla.

39A ovo je volja onoga koji me posla:

da nikoga od onih koje mi je dao

ne izgubim,

nego da ih uskrisim u posljednji dan.

40Da, to je volja Oca mojega

da tko god vidi Sina

i vjeruje u njega,

ima život vječni

i ja da ga uskrisim u posljednji dan.«

Ivan 6, 44Nitko ne može doći k meni

ako ga ne povuče Otac koji me posla;

i ja ću ga uskrisiti u posljednji dan.

45Pisano je u Prorocima:

Svi će biti učenici Božji.

Tko god čuje od Oca i pouči se,

dolazi k meni.

46Ne da bi tko vidio Oca,

doli onaj koji je kod Boga;

on je vidio Oca.

47Zaista, zaista, kažem vam:

tko vjeruje, ima život vječni.

Ivan 10, 27Ovce moje slušaju glas moj;

ja ih poznajem i one idu za mnom.

28Ja im dajem život vječni

te neće propasti nikada

i nitko ih neće ugrabiti iz moje ruke.

29Otac moj, koji mi ih dade,

veći je od svih

i nitko ih ne može ugrabiti

iz ruke Očeve.

30Ja i Otac jedno smo.«

Ivan 16, 7No kažem vam istinu:

bolje je za vas da ja odem:

jer ako ne odem,

Branitelj neće doći k vama;

ako pak odem,

poslat ću ga k vama.

8A kad on dođe,

pokazat će svijetu

što je grijeh,

što li pravednost,

a što osuda:

9grijeh je

što ne vjeruju u mene;

10pravednost –

što odlazim k Ocu

i više me ne vidite;

11a osuda –

što je knez ovoga svijeta osuđen.

12Još vam mnogo imam kazati,

ali sada ne možete nositi.

13No kada dođe on – Duh Istine –

upućivat će vas u svu istinu;

jer neće govoriti sam od sebe,

nego će govoriti što čuje

i navješćivat će vam ono što dolazi.

14On će mene proslavljati

jer će od mojega uzimati

i navješćivati vama.

15Sve što ima Otac, moje je.

Zbog toga vam rekoh:

od mojega uzima

i – navješćivat će vama.«

Ivan 14, »Ako me ljubite,

zapovijedi ćete moje čuvati.

16I ja ću moliti Oca

i on će vam dati drugoga Branitelja

da bude s vama zauvijek:

17Duha Istine,

kojega svijet ne može primiti

jer ga ne vidi i ne poznaje.

Vi ga poznajete

jer kod vas ostaje i u vama je.

18Neću vas ostaviti kao siročad;

doći ću k vama.

19Još malo i svijet me više neće vidjeti,

no vi ćete me vidjeti

jer ja živim i vi ćete živjeti.

20U onaj ćete dan spoznati

da sam ja u Ocu svom

i vi u meni i ja u vama.

21Tko ima moje zapovijedi i čuva ih,

taj me ljubi;

a tko mene ljubi,

njega će ljubiti Otac moj

i ja ću ljubiti njega

i njemu se očitovati.«

Eto, dragi moji, jeste li sada sigurni da vas Bog poznaje i da vi poznajete Njega?

Amen!

Kako ljubiti bližnjega kao samoga sebe?

Prvo da vidimo što znači „ljubiti samoga sebe“?

Izreke 18, 8.- Tko stječe razboritost, ljubi sebe, a tko čuva razum, nalazi sreću.

Kako steći razboritost?

Job 28, 28.- Čovjeku je rekao: Boga se bojati jest mudrost, i zla se kloniti jest razboritost.

Izreke 2, 1.-6.- Sine moj, ako primiš moje riječi i pohraniš u sebe moje zapovijedi, i uhom svojim osluhneš mudrost i obratiš svoje srce razboru; jest, ako prizoveš razum i zavapiš za razborom; ako ga potražiš kao srebro i tragaš za njim kao za skrivenim blagom- tada ćeš shvatiti strah Gospodnji i naći ćeš Božje znanje. Jer Jahve daje mudrost, iz njegovih usta dolazi znanje i razboritost.

Psalam 111, 10.- Početak je mudrosti strah Gospodnji; tko po njemu djeluje, dobije razboritost spasonosnu, hvala njegova traje dovijeka.

Psalam 9, 10.- Početak je mudrosti strah Gospodnji; poznavati Presvetoga jest razboritost.

1. Kraljevima 5, 9.- Jahve je dao Salomonu mudrost i izuzetnu razboritost i srce široko kao pijesak na obali morskoj.

Psalam 119, 100.- Više razboritosti zadobih, negoli starci, jer sačuvah zapovijedi tvoje.

Zaključimo: Da bismo ljubili sebe, valja da tražimo Boga i da držimo Božje zapovijedi, te tako steknemo razboritost, onda ćemo moći i ljubiti svoje bližnje kao same sebe. Božje zapovijedi nisu teške.
1. Ivanova 5, 3.- Jer ljubav je Božja ovo: zapovijedi njegove čuvati. A zapovijedi njegove nisu teške.

Amen!

Desetak

Djela apostolska 4,34Doista, nitko među njima nije oskudijevao jer koji bi god posjedovali zemljišta ili kuće, prodavali bi ih i utržak donosiliDjela apostolska 4,35i stavljali pred noge apostolima. A dijelilo se svakomu koliko je trebalo
Djela apostolska 2,44Svi koji prigrliše vjeru bijahu združeni i sve im bijaše zajedničko.Djela apostolska 2,45Sva bi imanja i dobra prodali porazdijelili svima kako bi tko trebao.Djela apostolska 2,46Svaki bi dan jednodušno i postojano hrlili u Hram, u kućama bi lomili kruh te u radosti i prostodušnosti srca zajednički uzimali hranuDjela apostolska 2,47hvaleći Boga i uživajući naklonost svega naroda. Gospodin je pak danomice zajednici pridruživao spasenike.

Kad netko proda sav svoj imetak I onda to podijeli među svojom braćom u Kristu, da li je to davanje desetka?

NE! To je onda davanje 100%
Da li danas na zemlji postoji pleme Levita koje je Bog odredio da bude bez vlastitog imanja I imetaka, a kome je trebalo donositi desetinu odvojenu za Boga?

Danas ljudi ne znaju tko pripada plemenu Levita, ali to ne znači da čovjek ne treba davati Bogu, tako što će odvajati dragovoljno za one ljude koji su u potrebi.

2. Korinćanima 9, 5Smatrao sam dakle potrebnim zamoliti braću da unaprijed pođu k vama i da pripreme vaš još prije obećani dar te bude pripravan – kao dar darežljivosti, a ne škrtosti.
6Ta eno: tko sije oskudno, oskudno će i žeti; a tko sije obilato, obilato će i žeti. 7Svatko neka dade kako je srcem odlučio; ne sa žalošću ili na silu jer Bog ljubi vesela darivatelja. 8A Bog vas može obilato obdariti svakovrsnim darom da u svemu svagda imate svega dovoljno za se i izobilno za svako dobro djelo – 9kao što je pisano: Rasipno dijeli, daje sirotinji, pravednost njegova ostaje dovijeka.

 

Objašnjenje:

Evo ti objašnjenje, TKO JE DANAS JEDINI SVEĆENIK I GDJE? Dakle, čitaj I shvati suštinu. Ako Bog kaže da više nije na snazi ZAKON KOJI JE BIO DO ISUSA, tko onda ima pravo protusloviti?

Hebrejima 7, Doista, taj Melkisedek, kralj šalemski, svećenik Boga Svevišnjega što je izašao u susret Abrahamu koji se vraćao s poraza kraljeva i blagoslovio ga, 2i komu Abraham odijeli desetinu od svega; on koji u prijevodu znači najprije »kralj pravednosti«, a zatim i kralj šalemski, to jest »kralj mira«; 3on, bez oca, bez majke, bez rodoslovlja; on, kojemu dani nemaju početka ni život kraja – sličan Sinu Božjemu, ostaje svećenik zasvagda. 4 Melkisedek i levitsko svećeništvo Pa promotrite koliki li je taj komu Abraham, rodozačetnik, dade desetinu od najboljega. 5Istina, i oni sinovi Levijevi koji primaju svećeništvo imaju zakonsku zapovijed da ubiru desetinu od naroda, to jest od svoje braće premda su i ona izašla iz boka Abrahamova. 6Ali on, koji nije iz njihova rodoslovlja, ubra desetinu od Abrahama i blagoslovi njega, nosioca obećanja! 7A posve je neprijeporno: veći blagoslivlja manjega. 8K tome, ovdje desetinu primaju smrtni ljudi, a ondje onaj za kojega se svjedoči da živi. 9I u Abrahamu se, tako reći, ubire desetina i od Levija koji inače desetinu prima 10jer još bijaše u boku očevu kad mu u susret iziđe Melkisedek.
11 2. OD LEVITSKOG DO MELKISEDEKOVSKOG SVEĆENIŠTVA Dokidanje starog svećeništva Da se dakle savršenstvo postiglo po levitskom svećeništvu – jer na temelju njega narod je dobio Zakon – koja bi onda bila potreba da se po redu Melkisedekovu postavi drugi svećenik i da se ne imenuje po redu Aronovu? 12Doista, KAD SE MIJENJA SVEĆENIŠTVO, NUŽNO SE MIJENJA I ZAKON . 13Jer onaj o kojemu se to veli pripadao je drugom plemenu, od kojega se nitko nije posvetio žrtveniku. 14Poznato je da je Gospodin naš potekao od Jude, plemena za koje Mojsije ništa ne reče s obzirom na svećenike. 15To je još očitije ako se drugi svećenik postavlja po sličnosti s Melkisedekom: 16postao je svećenikom ne po Zakonu tjelesne uredbe, nego snagom neuništiva života. 17Ta svjedoči se: Zauvijek ti si svećenik po redu Melkisedekovu.

18DOKIDA SE DAKLE PRIJAŠNJA UREDBA ZBOG NEMOĆI I BESKORISNOSTI – 19jer Zakon nije ništa priveo k savršenstvu – A UVODI SE BOLJA NADA , PO KOJOJ SE PRIBLIŽUJEMO BOGU. 20 Nepromjenljivost Kristova svećeništva I to se nije zbilo bez zakletve. Jer oni su bez zakletve postali svećenicima, 21a on sa zakletvom Onoga koji mu reče: Zakleo se Gospodin i neće se pokajati: »Zauvijek ti si svećenik«.

22Utoliko je Isus i postao jamac boljega Saveza. 23K tomu, mnogo je bilo svećenika jer ih je smrt priječila trajno ostati. 24A on, jer ostaje dovijeka, ima neprolazno svećeništvo. 25Zato i može do kraja spašavati one koji po njemu pristupaju k Bogu – uvijek živ da se za njih zauzima. 26Takav nam Veliki svećenik i bijaše potreban – svet, nedužan, neokaljan, odijeljen od grešnika i uzvišeniji od nebesa – 27koji ne treba da kao oni veliki svećenici danomice prinosi žrtve najprije za svoje grijehe, a onda za grijehe naroda. To on učini jednom prinijevši samoga sebe. 28Zakon doista postavi za velike svećenike ljude podložne slabosti, a riječ zakletve – nakon Zakona – Sina zauvijek usavršena.

JEL TI JASNO ŠTA BOG KAŽE? Ti izvoli slušaj ljude I instituciju koja te uvjerava da si obavezan izdvajati crkvi, ali dadoh ti Božju Riječ po kojoj se desetak kao obveza davanja svećenicima UKIDA. Na nebu je vječni Svećenik koji nam je u Pismu objasnio kako treba raspolagati sa svojim sredstvima I KOME NA ZEMLJI DAVATI?!!! SIROMAŠNIMA; GOLIMA; BOSIMA; GLADNIMA; ŽEDNIMA. To su braća u potrebi koju su I farizeji bili zaboravljali, premda su uredno davali desetak. Isus ih je uputio šta je pravi smisao odvajanja sredstava. MILOSRĐE, PRAVEDNOST I VJERNOST. Kome? Onima koje vidimo da su u POTREBI.

1. Ivanova 3,17 Tko ima dobra ovoga svijeta i vidi brata svoga u potrebi pa zatvori pred njim srce – kako ljubav Božja ostaje u njemu?

Amen!
♪♫♪♥♥♥ * ♪♫♪ D.M.+G.M.

Dan subotnji!

Jeremija 17, 7Blagoslovljen čovjek koji se uzdaje u Jahvu
i kome je Jahve uzdanje.

Psalam 92,1 Psalam. Pjesma. Za dan subotnji.

Jeremija 17, 20Reci im: Čujte riječ Jahvinu, vi, kraljevi judejski i svi Judejci i Jeruzalemci koji prolazite kroz ova vrata. 21Ovako govori Jahve: ‘Čuvajte se ako vam je život mio i ne nosite tereta u dan subotnji, i ne unosite ga na vrata jeruzalemska. 22I ne nosite bremena iz kuće u dan subotnji, i nikakva posla ne radite, nego svetkujte dan subotnji, kao što sam zapovjedio vašim ocima. 23Oni me ne poslušaše i ne prikloniše uha svojega, nego tvrdovrato ne poslušaše i ne prihvatiše nauka. 24A vi, ako me poslušate – riječ je Jahvina – i ako ne budete nosili bremena na vrata ovoga grada, nego budete svetkovali dan subotnji, ne radeći nikakva posla, 25tada će na vrata ovoga grada ulaziti kraljevi koji sjede na prijestolju Davidovu, koji se voze kolima i jašu na konjima, oni i njihovi časnici, Judejci i Jeruzalemci, i ovaj će grad ostati dovijeka. 26I dolazit će iz gradova judejskih, iz okolice Jeruzalema, iz zemlje Benjaminove i iz Šefele, iz Gorja i iz Negeba, da prinesu paljenice, klanice, prinosnice i kâd i da prinesu žrtvu zahvalnicu u domu Jahvinu. 27Ali ako me ne poslušate te ne budete svetkovali dan subotnji, i ako budete nosili bremena ulazeći na vrata jeruzalemska u dan subotnji, tada ću potpaliti oganj na vratima njegovim: i plamen će proždrijeti dvore jeruzalemske, i neće se ugasiti.’«

Postanak 2,3 I blagoslovi Bog sedmi dan i proglasi ga svetim, jer taj dan počinu od svega djela svojega, što ga je bio stvorio i učinio.

Izlazak 16,26 Šest dana skupljajte! Sedmi je dan subota; taj dan nema ništa!”

Izlazak 31,15 Šest dana smije se raditi, a sedmi je dan subota, odmor sveti Gospodu. Tko radi u dan subotni, neka se kazni smrću.

Levitski zakonik 23,3 Šest dana neka se posao obavlja, a sedmi je dan subota – dan potpunog odmora, dan svetoga zbora, kad ne smijete raditi nikakva posla. Gdje god boravili, subota je Jahvina.

Ponovljeni zakon 5,12 Dan subotnji obdržavaj i svetkuj, kako ti je naredio Jahve, Bog tvoj.

Da li je svetkovanje dana subotnjeg bilo samo za Izraelce ili vrijedi I danas? Kako je Isus pokazao pravi način svetkovanja subote?

Luka 13, 10Jedne je subote naučavao u nekoj sinagogi. 11Kad eto žene koja je osamnaest godina imala duha bolesti. Bila je zgrbljena i nikako se nije mogla uspraviti. 12Kad je Isus opazi, dozva je i reče joj: »Ženo, oslobođena si svoje bolesti!« 13I položi na nju ruke, a ona se umah uspravi i poče slaviti Boga.
14Nadstojnik sinagoge – ozlovoljen što je Isus u subotu izliječio – govoraše mnoštvu: »Šest je dana u koje treba raditi! U te dakle dane dolazite i liječite se, a ne u dan subotnji!« 15Odgovori mu Gospodin: »Licemjeri! Ne driješi li svaki od vas u subotu svoga vola ili magarca od jasala da ga vodi na vodu? 16Nije li dakle i ovu kćer Abrahamovu, koju Sotona sveza evo osamnaest je već godina, trebalo odriješiti od tih spona u dan subotnji?«
17Na te njegove riječi postidješe se svi protivnici njegovi, a sav se narod radovaše zbog svega čime se on proslavio.

Da li I nakon Isusova uznesenja, treba svetkovati dan subotnji? Što su činili apostoli?

Djela apostolska 13,44 A iduće subote skupi se gotovo sav grad, da čuje riječ

Djela apostolska 17,2 I Pavao po običaju uđe k njima, i tri im je subote govorio o Pismima

Djela apostolska 18,4 I svake je subote raspravljao u sinagogi i uvjeravao Židove i neznabošce.

Znači da subota nije posvećena I blagoslovljena od Boga samo za Izraelce, nego I za neznabošce.
Zašto onda Pavle kaže ovo:???

Kološanima 2, 16Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama. 17To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest – tijelo Kristovo.

Ako znamo da je Isus Krist držao svih 10 Božjih zapovijedi I da je rekao da I mi tako činimo, pa ćemo biti u ljubavi Očevoj, što znači Pavlova rečenica da nas nitko ne sudi po blagdanima, mlađacima I subotama???
O kojim je subotama riječ, ako znamo da je Isus čak I mrtav ispoštovao subotnji počinak, ležavši u grobu???

Nehemija 10,33 Za kruhove postavljene, za prinos svagdanji i za žrtvu paljenicu svagdanju, za žrtve subotne i žrtve na mlađake, za žrtve blagdanske, za žrtve zahvalne, za žrtve za grijeh, da se očišćava Izrael, i za svu službu u hramu Boga svojega.

Dakle, o tim blagdanima, mlađacima I subotama je Pavle govorio, jer je znao da se žrtve više ne moraju prinosti, budući da je Kristovo tijelo žrtva savršena prinešena jednom zauvijek.

Rimljanima 6,10 Što umrije, umrije grijehu jednom zauvijek; a što živi, živi Bogu.
Hebrejima 9,12 i ne po krvi jaraca i junaca, nego po svojoj uđe jednom zauvijek u Svetinju i nađe vječno otkupljenje.
Hebrejima 10,10 U toj smo volji posvećeni prinosom tijela Isusa Krista jednom zauvijek.

Dakle, onaj tko danas ne svetkuje subotu kao dan posvećen I blagoslovljen od Boga, taj čini grijeh kršeći 4. Božju zapovijed, koju je I sam Isus Krist poštovao dok je bio na zemlji. Isus je rekao:

2. Petrova 3,2 da se sjetite riječi što ih prorekoše sveti proroci i zapovijedi apostola vaših, zapovijedi Gospodinove i Spasiteljeve.
1. Ivanova 2,3 I po ovom znamo da ga poznajemo: ako zapovijedi njegove čuvamo.
1. Ivanova 2,4 Tko veli: “Poznajem ga”, a zapovijedi njegovih ne čuva, lažac je, u njemu nema istine.
1. Ivanova 3,22 I što god ištemo, primamo od njega jer zapovijedi njegove čuvamo i činimo što je njemu drago.
1. Ivanova 3,24 I tko čuva zapovijedi njegove, u njemu ostaje, i On u njemu. I po ovom znamo da on ostaje u nama: po Duhu kojeg nam je dao.
1. Ivanova 5,2 Po ovom znamo da ljubimo djecu Božju: kad Boga ljubimo i zapovijedi njegove vršimo.
1. Ivanova 5,3 Jer ljubav je Božja ovo: zapovijedi njegove čuvati. A zapovijedi njegove nisu teške.
2. Ivanova 1,6 A ovo je ta ljubav: da živimo po zapovijedima njegovim. To je zapovijed, kao što čuste od početka, da u njoj živite.

Otkrivenje 14,12 U tom je postojanost svetih – onih što čuvaju zapovijedi Božje i vjeru Isusovu.

Tko tvrdi da je kršten u ime Oca, Sina I Duha Svetog I da vjeruje Isusa Krista, a ne vrši zapovijedi Oca Njegova, taj nema Duha Svetoga u sebi kao pečat Božji, znači nema zalog života vječnog.

Tko ne vjeruje ovom što sam iznijela, neka Biblijom pokuša osporiti izneseno!

“Ovo dokazuje da u Bibliji nema ni jednog jedinog primera da su prvi Hrišćani svetkovali subotu. Naprotiv, iz Biblije je očigledno da su se prvi Hrišćani okupljali nedeljom.”

OKUPLJATI se može svatko I svakoga dana. Bog je rekao:”SJETI SE da svetkuješ dan subotnji…….”
Kako da ga svetkuješ? Okupljajući se da skupiš milostinju I milodar?
Kako treba svetkovati subotu? Brojeći korake koje ćeš učiniti tog dana?
Kako treba svetkovati subotu? Ne čineći dobro bližnjima u potrebi?
Kako treba svetkovati subotu? Ne liječeći ljude toga dana, puštajući da boluju I umru dok ja svetkujem subotu? Kako treba svetkovati subotu?????? Onaj tko sluša Duha Svetog taj jako dobro zna!!!

Evo kako svetkovati subotu:

Nakon šest tjednih napornih radnih dana, valja čovjeku počinuti, odmoriti, odahnuti, predahnuti, ….. Kako to činiti? Tako što ćemo svoje misli I djelovanja intezivnije usmjeriti ka svome STVORITELJU, odajući Mu zahvalnost za protekli radni tjedan u kojem nas je vodio. Slaveći svog Stvoritelja pjesmom, rječju I dobrim djelima. Časteći svog Stvoritelja odajući Mu poštovanje kroz molitvu I razgovor s Njim. Hvaleći svog Stvoritelja, diveći se svim Njegovim djelima oko nas u prirodi I ljudima oko nas. Družeći se s bližnjima koje nismo mogli obilaziti u toku radnog tjedna zbog radnih obaveza. Dijeleći radost spasenja I mira koji nam Bog daruje. Subota je blagoslovljena I posvećena, kao znak uzajamne ljubavi između Stvoritelja I stvorenja. Onaj tko subotu shvaća drugačije, taj neka je ne svetkuje.
Slava Bogu neka se očituje u djelima ljubavi koja On čini kroz svoju ljubljenu djecu! Amen!

♪♫♪♥♥♥ * ♪♫♪ D.M.+G.M.

Božje zapovijedi i ljudsko srce

Što Pismo kaže o ljudskom srcu i zapovijedima Božjim?

Izreke 3, 1.-3.- Sine moj, ne zaboravljaj moje pouke, i tvoje srce neka čuva moje zapovijedi, jer će ti produljiti dane i životne godine i podariti spokojstvo. Neka te ne ostavljaju dobrota i vjernost, objesi ih sebi oko vrata, upiši ih na ploču srca svoga.

Izreke 4, 4.- i mene je on učio i govorio mi:“Zadrži moje riječi u svojem srcu, poštuj moje zapovijedi, i živjet ćeš.

Izreke 40, 20.-23.- Sine moj, pazi na moje riječi, prigni uho svoje mojim besjedama. Ne gubi ih nikad iz očiju, pohrani ih usred srca svoga. Jer su život onima koji ih nalaze i ozdravljenje svemu tijelu njihovu. A svrh svega, čuvaj svoje srce, jer iz njega izvire život.

Izreke 6, 20.-23.- Sine moj, čuvaj zapovijedi oca svoga i ne odbacuj nauka matere svoje. Priveži ih sebi na srce zauvijek, ovij ih oko svoga grla; da te vode kada hodiš, da te čuvaju kada spavaš i da te razgovaraju kad se probudiš.

Izreke 7, 1.-3.- Čuvaj, sine, riječi moje, i pohrani moje zapovijedi kod sebe. Čuvaj moje zapovijedi, i bit ćeš živ, i nauk moj kao zjenicu oka svoga. Priveži ih sebi na prste, upiši ih na ploči srca svoga:

Psalam 51, 12.-15.- Čisto srce stvori mi, Bože, i duh postojan obnovi u meni! Ne odbaci me od lica svojega i svog svetog duha ne uzmi od mene! Vrati mi radost svoga spasenja i učvrsti me duhom spremnim! Učit ću bezakonike tvojim stazama, i grešnici tebi će se obraćati.

Ponovljeni zakon 6, 6. – Ove zapovijedi, što ti ih dajem danas, neka ti budu u srce upisane!

Ponovljeni zakon 11, 1.-  Utisnite dakle ove zapovijedi moje u srce svoje i u dušu svoju! Privežite ih kao znak na ruke svoje i nosite ih kao spomenak na čelu!

Jeremija 31, 33.- “Ne, ovo će biti zavjet, što ću ga učiniti s kućom Izraelovom poslije onih dana”, govori Gospod: “Stavit ću zakon svoj u srce njihovo i upisati ga u dušu njihovu. Tako ću biti Bog njihov, i oni će biti narod moj.

Hebrejima 10, 16.- “Ovo je zavjet, koji ću sklopiti s njina poslije onih dana, govori Gospodin, dat ću zakone svoje u srca njihova, i u pamet njihovu napisat ću ih;

Što je prava žrtva Bogu? Jesu li to paljenice ili ljudsko srce??

Psalam 51, 19.- Žrtva Bogu duh je raskajan, srce raskajano, ponizno, Bože nećeš prezreti.

Zaključimo: Bog mijenja naša ljudska, kamena srca u srca mesnata u kojima je upisan zakon Božji, zapovijedi Božje po kojima nam valja živjeti kako bismo Bogu ugodili.
Ezekiel 36, 26.- Dat ću vam novo srce, nov duh udahnut ću u vas! Izvadit ću iz tijela vašega srce kameno i dat ću vam srce od mesa.
Amen!
♪♫♪♥♥♥ * ♪♫♪ D.M.+G.M.

Abrogacija

Abrogacija

“abrogate” = ukinuti

“abolish” = ukinuti

Dakle, ako pravno ta dva izraza znače “ukinuti”, pa se navodi da se to odnosi na neki Zakon ili propis, postoji li pisani dokument, pravno važeći, da se Božji Zakon (10 Božjih zapovijedi, onako kako su zapisane u Bibliji) ikada abrogirao, odnosno UKINUO?

Postoji pisani dokument (Biblija = Sveto Pismo) u kojem sam Isus Krist lijepo kaže u Matejevom evanđelju 5, 17. – “Ne mislite da sam došao ukinuti Zakon ili Proroke. Nisam došao ukinuti, nego ispuniti.” To je hrvatski prijevod, a evo i grčkog prijevoda na kojem je i pisan taj tekst:”Μὴ νομίσητε ὅτι ἦλθον καταλῦσαι τὸν νόμον ἢ τοὺς προφήτας· οὐκ ἦλθον καταλῦσαι ἀλλὰ πληρῶσαι·”

Provjerite, da li grčka riječ “καταλῦσαι” znači “ukinuti”?

Ako, je taj grčki izraz ispravno preveden na hrvatski jezik kao riječ “ukinuti”, onda imamo pisani dokument (pravno važeći) u kojem je jasno da Bog nikada nije UKINUO SVOJ ZAKON.

Tko je dakle od ljudi ikada ABROGIRAO Božjih 10 zapovijedi zapisanih u Bibliji?

Ako takav pisani, pravno važeći dokument ne postoji, onda je na Zemlji još uvijek važeći Božji Zakon.

Antarktik = Južni pol

Postoji “Tara ekspedicija” koja je u potrazi za ljudima na tom kontinentu. Od 2006. je postavljena argentinska vojna baza na lokaciji Dundee Island i grad Petrel (grad duhova).

Za više informacija o tom 7. još neistraženom kontinentu, može se otići na Google Earth i ukucati “Tara Ocenas Expedition”, a na You Tubeu se može vidjeti ta ekspedicija pod nazivom “Tara moored in the Antarctic”.

P.S. Budući da ova enciklopedija nema nikakvih podataka u vezi Antarktika, ove informacije se mogu provjeriti i uvrstiti i 7. kontinent u enciklopediju.
http://proleksis.lzmk.hr/32250/
Proleksis enciklopedija

♪♫♪♥♥♥ * ♪♫♪ D.M.+G.M.

10 Božjih zapovijedi

10 Božjih zapovijedi

1. Ja sam Gospod, Bog tvoj, koji te je izveo iz zemlje egipatske, iz kuće sužanjstva.
Nemaj drugih bogova uz mene!

2. Ne pravi sebi lika rezana, niti kakve slike od onoga, što je gore na nebu ili dolje na zemlji ili u  vodi pod zemljom! Ne padaj ničice pred njima i ne klanjaj se njima; jer ja, Gospod, Bog tvoj, jesam Bog revnitelj, koji kazni zlodjela otaca na djeci, na unučadi i praunučadi onih, koji me mrze, A milosrđe iskazuje do u tisućno koljeno onima, koji me ljube i drže zapovijedi moje.

3. Ne uzimaj uzalud imena Gospoda, Boga svojega, jer Gospod neće pustiti bez kazne onoga, koji uzima ime njegovo uzalud.

4. Pazi na to, da posvetiš subotu, kao što ti je zapovjedio Gospod, Bog tvoj 
šest dana radi i izvršuj sve poslove svoje! Ali sedmi dan jest dan odmora u čast Gospodu, Bogu tvojemu. Tada ne smiješ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili kći tvoja, ni sluga tvoj ni sluškinja tvoja, ni vol tvoj ni magarac tvoj ni sva stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih! Sluga tvoj i sluškinja tvoja neka se mognu odmoriti kao ti! Pomišljaj na to, da si sam bio rob u zemlji egipatskoj, i da te je Gospod, Bog tvoj, izveo odanle rukom jakom i mišicom podignutom! Zato ti Gospod, Bog tvoj, zapovijeda, da svetkuješ subotu.

5. Poštuj oca svojega i mater svoju, kao što ti je zapovjedio Gospod, Bog tvoj, da dugo živiš i da ti dobro bude u zemlji, koju će ti dati Gospod, Bog tvoj!

6. Ne ubij!

7. Ne čini preljuba!

8. Ne kradi!

9. Ne svjedoči lažno proti bližnjemu svojemu.

10. Ne poželi žene bližnjega svojega! Ne poželi kuće bližnjega svojega, ni njive njegove, sluge njegova, sluškinje njegove, vola njegova, magarca njegova, ni igdje išta, što pripada bližnjemu tvojemu!

Amen!

♪♫♪♥♥♥ * ♪♫♪ D.M.+G.M.